Depresija i mladi
Depresija je bolest u kojoj dolazi do sniženja raspoloženja, ali u tolikoj mjeri da ta promjena raspoloženja utječe na sveukupno razmišljanje, opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i čovjekovo socijalno funkcioniranje.
Prevencija stresa
Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju.
Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu - npr. pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Psihičke reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuđivanja
itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha.
Smanjite stres, SPASITE SRCE
Godišnje 17 miliona ljudi širom svijeta umire od srčanog udara. Od toga ih je čak 80 posto iz srednje i slabo razvijenih zemalja, poput naše.
Kako male stvari postaju veliki problemi?
I što možemo učiniti da ih na vrijeme smanjimo, tj. da ih održimo malima? Nije lako, ali borba protiv stresa i osjećaja kako ti cijeli svijet sjedi na leđima apsolutno je nužna želimo li zadržati elan, ali i psihičku i fizičku stabilnost.
Za neke ljude, svaki novi dan novi je pritisak za živce, novi test izdržljivosti i nova hrpetina izazova. Pogledajte samo s čime se sve suočavate – tvrdoglave kolege na poslu i još tvrdoglaviji šefovi, naporni trgovci i suradnici, svađe kod kuće i natezanja s obitelji, pa još i loše vijesti na televiziji... Svi ti dnevni pritisci, koje volimo nazivati sitnima, mogu se činiti trivijalnima i beznačajnima, posebno u usporedbi s ozbiljnim životnim traumama i velikim problemima, kakve su nečija operacija srca ili smrt u obitelji.
Bulimia nervosa
Bulimia nervosa je poremećaj koji također započinje s nepravilnom prehranom. Osoba koja pati od ovog poremećaja ima povećan apetit s epizodama prežderavanja, a potom izbacivanja hrane.
UZROCI DEPRESIJE
Neke vrste depresije pojavljuju se u obiteljima, upućujući na zaključak da se biološka ranjivost može naslijediti. Izgleda da je to slučaj s bipolarnim poremećajem. Studije u obiteljima gdje članovi svake generacije obole od bipolarnog poremećaja pokazale su da oboljeli imaju drukčiji genetski ustroj od onih koji ne obolijevaju. Obrnuto, međutim, ne vrijedi: Nisu svi s genetskim ustrojem osjetljivim na bipolarni poremećaj osuđeni na bolest. Očito da u njezinom nastanku ima udjel i stres kod kuće, na poslu ili u školi.
