Detalji

Siječanj 8,2001

Stres i izgaranje od posla

Sagorijevanje na radnom mjestu je stanje tjelesne i emocionalne iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim stresom i prekomjernim radom na poslu. Simptomi izgaranja mogu se manifestirati u fizičkim, emocionalnim i bihevioralnim područjima i mogu se razlikovati od osobe do osobe.

Opširnije: Stres i izgaranje od posla

Detalji

Siječanj 8,2001

Poremećaji spavanja i sna

Poremećaji spavanja mogu imati značajan utjecaj na naše mentalno i fizičko zdravlje. Ljudi koji pate od nesanice mogu se osjećati stalno umorno tijekom dana i imati problema s koncentracijom ili produktivnošću. Također se može javiti loše raspoloženje i razdražljivost. Ako imate problema sa spavanjem, nemojte se ustručavati potražiti pomoć.

Opširnije: Poremećaji spavanja i sna

Detalji

Siječanj 15,2022

Manjak seksualne želje

Manjak seksualne želje odnosi se na slabo zanimanje za seks. Osoba s manjkom seksualne želje neće započeti niti reagirati na partnerovu želju za seksom.

Manjak seksualne želje odnosi se na slabo zanimanje za seks. Osoba s manjkom seksualne želje neće započeti niti reagirati na partnerovu želju za seksom. Ona neće imati seksualnih fantazija niti će težiti seksualnoj stimulaciji. Ovaj problem, koji se još naziva i hipoaktivna seksualna želja, klasificiran je u međunarodnoj klasifikaciji bolesti. Manjak seksualne žene može biti primaran (kada osoba nikad nije osjetila dovoljno seksualne želje) ili sekundaran (gdje je osoba prethodno imala želju za seksom ali ju je izgubila).

Opširnije: Manjak seksualne želje

Detalji

Siječanj 15,2022

Tjelesni dismorfni poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek, prognoza i liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Tjelesni dismorfni poremećaj podrazumijeva zaokupljenost umišljenom manom tjelesnog izgleda ili pretjeranu iskrivljenost u doživljaju minimalnog i beznačajnog tjelesnog defekta.
Ako ovakav doživljaj vlastitog tijela osobi uzrokuje bitne teškoće, te ako je povezan sa oštećenjem u socijalnom, radnom i drugim oblicima funkcioniranja, ima kakarkteristike duševnog poremećaja. Poremećaj je prvi put spomenuo talijanski liječnik Morselli, 1886., pod nazivom dismorfofobija. 1980. je pod tim nazivom po prvi put registriran u američkom priručniku za duševne poremećaje, DSM-III. U sljedećim je izdanjima, DSM-III-R i DSM-IV, preimenovan u tjelesni dismorfni poremećaj.
Sigmund Freud je također opisivao svog pacijenta kojeg je nazvao "čovjek vuk", a koji je imao klasične simptome tjelesnog dismorfnog poremećaja. Bio je uvjeren da je njegov nos toliko ružan da je izbjegavao bilo kakav posao i društveni život.

Opširnije: Tjelesni dismorfni poremećaj

Detalji

Siječanj 15,2022

Shizofrenija

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Neuropatološke i neurobiokemijske specifičnosti shizofrenije
Početak bolesti
Dijagnoza
Klinička slika
Je li shizofreni bolesnik agresivan?
Prognoza
Liječenje
Prikaz slučaja

Opširnije: Shizofrenija

Detalji

Siječanj 15,2022

Razumjeti shizofreniju

Shizofrenija narušava život bolesnika, ali i njihovih obitelji. Oboljeli od shizofrenije često imaju teškoće na radnome mjestu, ne mogu raditi ili ne mogu završiti školovanje, pa im je potrebna financijska pomoć obitelji. Oko 1% stanovništva ima shizofreniju. Shizofrenija u većine bolesnika počinje u dobi od 15. do 25. godine. Podjednako učestalo obolijevaju i žene i muškarci.

Opširnije: Razumjeti shizofreniju